vijayjohn - srpski

[vijayjohn]

Vokabular:

American man = Amerikànac
American woman = Amerìkanka
Australian man (in Croatian) = Austràlac
Australian woman (in Croatian) = Àustralka
Australian man (in Bosnian and Serbian) = Australijànac
Australian woman (in Bosnian and Serbian) = Australìjanka
Englishman = Ènglez
Englishwoman = Èngleskinja
Frenchman = Fràncuz
Frenchwoman = Fràncuskinja
Croatian (man) = Hr̀vat
Croatian woman - Hrvàtica
Canadian (man) = Kanàđanin
Canadian woman = Kanàđanka
nìsu
they = òni
prijatelji
profesor
female professor (more commonly heard than profesòrica in Bosnian and Serbian) = pròfesorka
Srbin
each [rough translation; denotes distribution and succession according to WIktionary] = po
fig = smokva
colorful = šàren, šàreno, šàrena
to greet, welcome, receive = dòčekati
one's own = vlàstit
copy, specimen, issue, (etc.) = prìmjerak
respected, honored = poštovan
opportunity, occasion, chance = prigoda
history [in Serbian] = ìstorija
history [in Croatian] = povijest
introduction = ùvod
preface = predgovor
emigration = emigràcija
emigration [in Croation only?] = iseljenìštvo
Glagolitic priest = glagòljaš
tribe = pleme
to separate, single out, set aside (impf.) = izdvàjati
to stand out (impf.) = izdvàjati se
to separate, single out, set aside (pf.) = izdvòjiti
to stand out (pf.) = izdvòjiti se

[Saim]

What do the underlines mean?

Vokabular:
history [in Serbian] = hìstorija
history [in Croatian] = povijest

Na srpskom ìstorija, bez h. Reč povest takođe postoji u srpskom jeziku (evo primera), samo što se ređe upotrebljava nego istorija. Nažalost ne postoji onlajn srpsko-srpski rečnik, pa ne mogu da proverim da li postoji neka razlika u srpskom standardnom jeziku. U razgovornom jeziku, dakako, govori se uglavnom o istoriji.

Hìstorija je na hrvatskom disciplina koja proučava pov(ij)est. Po Hrvatskom jezičnom portalu, povijest je u razgovornom jeziku sinonim reči historija (tj. teorijska, akademska razlika između te dve reči se u praksi ne poštuje).

Vokabular:
female professor (in Bosnian and Serbian) = pròfesorka

Profesorica može se čuti i u Srbiji, iako je oblik profesorka uobečajeniji.

[Australian woman (in Croatian) = Aùstralka

Čini mi se da je to standardan izgovor koji se u praksi retko pojavlja. Mnogo prirodnije zvuči Àustralka. I u Srbiji se govori de ja pravilnije reći Aùstrālija (i Jugòslāvija po istom pravilu), međutim izgovor Austrȃlija (Jugoslȃvija) je mnogo češći.

Srbin

A koja beše greška, baš me zanima?

each [rough translation; denotes distribution and succession according to WIktionary] = po

Svako dobije po jednu jabuku = everyone gets an apple.

Je li ta konstrukcija u pitanju ili nešto drugo?

[voron]

Nažalost ne postoji onlajn srpsko-srpski rečnik

Ma kako ne postoji, evo:
http://www.srpskijezik.com

[vijayjohn]

Hvala lijepo, Saime i voron!

What do the underlines mean?

Long vowel. It's the system Bosnian, Croatian, Serbian: A Textbook (and Bosnian, Croatian, Serbian: A Grammar) use: underlines for all long vowels, grave accents for all syllables with rising pitch. I like how it uses only two diacritics instead of five; it's easier to remember.

Srbin

A koja beše greška, baš me zanima?

Akcenat. Često ne sjećam se da li ima silazni akcenat ili uzlazni akcenat.

Svako dobije po jednu jabuku = everyone gets an apple.

Je li ta konstrukcija u pitanju ili nešto drugo?

Jeste.

[voron]

Hvala lijepo, Saime i voron!

Zašto ne koristiš vokativ i za moj nadimak?

[vijayjohn]

praviti propuh (a ne *raditi...)

Hvala lijepo, Saime i voron!

Zašto ne koristiš vokativ i za moj nadimak?

"vorone"?

[voron]

"vorone"?

A možeš da koristiš i moje pravo ime, Igor (odnosno, u vokativu će biti Igore).

[Saim]

Nažalost ne postoji onlajn srpsko-srpski rečnik

Ma kako ne postoji, evo:
http://www.srpskijezik.com

Баш ти хвала, не знам како нисам пре чуо о томе.

повест: целокупан ток развитка природе, људског дружтва, историја.
The entire course of development of nature, human society, istorija.

историја: наука о развитку људског друштва; развојни пут, целокупан ток прошлости народа, племена и сл.
The study of the development of human society; path of development, the entire course of the past of a people, tribe and similar.

Али понављам, у разговорном језику се готово искључиво употребљава историја.

[vijayjohn]

to collect = skupiti (skupim) a ne *skuviti (*skuvim)

(Vocabulary from GLOSS and LangMedia - two words from GLOSS Croatian, two from GLOSS Serbian, two from LangMedia Bosnian, two from LM Croatian, and two from LM Serbian, in that order)

holiday, festival, festivity = praznik
simultaneously, at the same time, together, also = ujedno
doctor's office = ordinàcija
to schedule (perfective) = zakàzati
both...and (also) = kako...tàko (i)
society = drùštvo
so, I mean (filler word used especially in southern Serbia and northern Montenegro but also to a lesser extent in Croatia) = znači
artist = umjetnik
diverse = raznòlik, raznòliko, raznòlika
to develop = ràzviti

[Saim]

to collect = skupiti (skupim) a ne *skuviti (*skuvim)

skuvati - to cook (impf. - kuvati)

so, I mean (filler word used especially in southern Serbia and northern Montenegro but also to a lesser extent in Croatia) = znači

Why specifically southern Serbia?
Zašto baš južna Srbija?

[vijayjohn]

izraz "Bog je mrtav" (a ne *fraza)

mogućnost vjere u Boga odnosno vjere u to da su ikad bilo koji bogovi postojali (a ne *mogućnost vjere u Boga ili da su...)

figurative sense = preneseni smisao (ili figurativan smisao?)

Drugi (ljudi, mislioci)...su koristili... ( = 'others used...' where others = other people/thinkers)

strongest form (of some theology or ideology?) = najjači oblik, najjača verzija (ili najsnažnija forma?)

koji ipak jeste prije postojao (ili koji je prije...?)

I don't feel I can assign myself a political label = pa ipak ne bih da sebi zalepim/pripišem bilo kakvu političku etiketu?

so, I mean (filler word used especially in southern Serbia and northern Montenegro but also to a lesser extent in Croatia) = znači

Why specifically southern Serbia?
Zašto baš južna Srbija?

I dunno, that's what they wrote in the footnote:
Baš ne znam, tako su pisali u fusnoti:
https://langmedia.fivecolleges.edu/file ... ne_a1e.pdf

Znači: (lit. trans. “meaning”) A filler more common in South Serbia and northern Montenegro than in Croatia. In this transcript, it was translated as “I mean” to clearly mark it as a filler in English as well. Please note that this word has other meanings, and that it sometimes might be difficult to discern whether it is a filler or a regular part of speech.

[Saim]

TIL Novi Sad and Belgrade are in Southern Serbia. Maybe it's all the dođoši.

[voron]

Znači used as a filler resembles the Arabic يعني .

[Saim]

Znači used as a filler resembles the Arabic يعني .

Funnily enough, the most obvious Urdu equivalent of this filler is مطلب, which is also ultimately from Arabic, but it doesn't have this meaning in Arabic.

Of course you can also say یعنی کہ, but it's not as common as مطلب.