To se zove krnji perfekat (perfekat bez pomoćnog glagola) i njegova upotreba je veoma specifična. Pokušaću da sumiram njegovu upotrebu ovde:
(1) najčešće se njime označava neki neočekivani događaj ili novina. Često se upotrebljava kad treba da sagovorniku saopštimo neku novost (koja je još uvek aktuelna u sadašnjosti)
- Stigli nam gosti!
- Jesi li čuo? Pukla cev na trećem spratu!
Zbog ovoga ćeš veoma često nailaziti na krnji perfekat u naslovima novinskih članaka. Tako se čitaocima privlači pažnja. Npr.
- Pala vlada
- Počeo zimski raspust
- Petar Petrović postao prvak sveta u plivanju
Iz istog razloga se upotrebljava i u naslovima pripovedaka (taj primer koji si naveo ili "Djevojka cara nadmudrila", itd.)
(2) U naraciji krnji perfekat ima dve stilske upotrebe. Prva je da se veoma često upotrebljava kao uvodni glagolski oblik kako bi se stvorila početka slika u naraciji.
- Bio jednom jedan car i imao tri sina - arhetipični početak bajki
Na primer, mogao si da počneš priču:
Šetali Ana i Tintilin jednog dana kroz šumu i posle nekog vremena naišli (su) na jednu pećinu.Drugi primer upotrebe u naraciji jeste kada se pripoveda u prezentu. Tu se krnji perfekat upotrebljava za radnju koja se dogodila u prošlosti, a njeni rezultati još važe u sadašnjosti.
- Uđu Ana i Tintilin u pećinu, kad tamo mačka iskopala ogromnu rupu... (ovo se malo razlikuje od tvoje priče, ali je samo primer)
Dakle, zato moraš da upotrebiš puni perfekat u onim rečenicama u tvojoj priči. Ne uklapa se ni u jedan od ovih primera upotrebe krnjeg perfekta.
(3) Krnji perfekat ima i svoju administrativnu upotrebu. U knjigama ćeš naći "sa engleskog preveo Petar Petrović". U dokumentima stoji "overio: ________". Često se upotrebljava i u biografijama "Rođen u Subotici. Osnovnu i srednju školu završio u Novom Sadu. Radio kao profesor u gimnaziji."
(4) Upotrebljava se i u željnim (optativnim) rečenicama za izražavanje želje, pozdrava, blagoslova, kletvi, itd.
- Živeo kralj!
- Živeli! (= Cheers!)
- Dobro došao!
- Proklet bio!
- Đavo te odneo!
- Grom te ubio!
(5) U tzv. modalnim uslovnim konstrukcijama. Formula je uvek sledeća: krnji perfekat + negirani krnji perfekat + izraz koji pokazuje da je rezultat radnje isti i u jednom i u drugom slučaju
- Bežao, ne bežao, nećeš pobeći.
- Hteo, ne hteo, moraš izvršiti naređenje.
- Radio, ne radio, plata će ti biti ista. (ima i "Radio, ne radio, svira ti radio"
)
(6) U mnogim ustaljenim izrazima, izrekama, poslovicama
- Našla krpa zakrpu / Našao lonac poklopac
- Bilo pa prošlo
- Kako došlo, tako otišlo
(7) I za kraj, kad sam već sve objasnio, evo još jedne upotrebe krnjeg perfekta koja uopšte nema veze sa savremenim jezikom, ali ako ikada budeš čitao srpsku epsku narodnu poeziju (mada se nadam da nećeš imati potrebe za tim
), možda ćeš naići na nju. U epskim narodnim pesmama se krnji perfekat koristi radi postizanja potrebnog broja slogova. Srpska narodna poezija je ispevana u desetercu - svaki stih ima 10 slogova. Zato se tu pomoćni glagol izostavlja kada bi stih imao sa njim 11 slogova.
- Kad Momčilo opazio vojsku....
Iz istog razloga se upotrebljava i vokativ u funkciji subjekta (kada je potrebno dodati jedan slog). Ovo nije semantička upotreba KP i iskreno rečeno ne moraš je ni zapamtiti
Takođe, pomoćni glagol se i iz (punog) perfekta u dva slučaja
- u trećem licu jednine perfekta povratnih glagola
vratio se, čudila se, skrila se (tu se ne upotrebljava "je")
- kad je više perfekata koji imaju isti subjekat i koje stoje u naporednom (najčešće sastavnom - sa veznikom "i") odnosu:
Ana je ušla u sobu, otvorila vrata ormana, izvadila svoju najlepšu haljinu i obukla je. (ovo poslednje "je" je akuzativ zamenica "ona" - misli se na haljinu)
U priči imaš dva takva slučaja (koja nisam ispravio): "Bila je baš mračna i izgledala strahovito" i "skrila se pred hladom(*), te uplašila radoznalu decu".
Ovde se može upotrebiti pomoćni glagol, ali se najčešće izostavlja, da bi tekst imao veći stepen povezanosti (to se zove tekstualna kohezija). Tu ćeš vremenom steći osećaj kada možeš da izostaviš pomoćni glagol. Najsigurnije ti je kad su perfekti povezani veznikom "i" (a subjekat je isti), tu uvek može.
Kad smo već kod tvoje priče, promakla mi je jedna greška: ne možeš reći "Ana sa Tintilinom i njihovom kucom su šetali". Predikat ("su šetali") se mora slagati sa subjektom ("Ana") u rodu, broju i licu ("sa Tintilinom i njihovom kucom" je odredba za društvo). Dakle, može "Ana je šetala sa Tintilinom i njihovom kucom" ili "Ana i Tintilinom su šetali sa svojom kucom". Ovaj tvoj verovatno je verovatno moguć u poljskom, ali u srpskom nije.
(*)Takođe, "skriti se pred hladom". Hlad = hladovina, odnosno zaštita od toplote/sunca. Čini mi se da si mislio na hladnoću (ili zimu). I uz glagol "s(a)kriti se" češće se upotrebljava predlog "od".